Europska zajednica priznala je Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992., a samo dva dana kasnije, privremenim priznanjem 17. siječnja, Hrvatski olimpijski odbor postao je članom velike svjetske olimpijske obitelji. Istodobno s priznanjem Hrvatski olimpijski odbor dobio je od Međunarodnog olimpijskog odbora poziv za sudjelovanje na XVI. Zimske olimpijske igre u francuskom Albertvilleu 1992. i XXV. Olimpijske igre u španjolskoj Barceloni 1992. godine. Bila je to naime i posljednja godina kada su se ljetne i zimske Igre održavale u istoj godini.
XVI. ZOI ALBERTVILLE - 8. do 23. veljače 1992.
Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosio je klizač Tomislav Čižmešija. Bilo je i četvoro hrvatskih športaša koji su nastupili u alpskom i nordijskom skijanju te umjetničkom klizanju. Bili su to Vedran Pavlek, Siniša Vukonić, Željka i Tomislav Čižmešija.
XVII. ZOI LILLEHAMER - 12. do 27. veljače 1994.
U Lillehammeru je počeo novi ciklus Zimskih olimpijskih igara. Ostaje razdoblje od četiri godine, ali u parnim godinama kada nema ljetnih igara. Tako se dogodilo da u samo dvije godine od osnutka Hrvatskog olimpijskog odbora (1991.) hrvatski športaši po treći put nastupe na olimpijskim igrama. Nastup na XVII., po mnogima, najbolje organiziranim olimpijskim igrama u povijesti, bio je za hrvatske športaše simboličan, ali i značajan zbog kontinuiteta nastupa na olimpijskim igrama.
Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosio je skijaš Vedran Pavlek. Bila su tri hrvatska športaša koji su nastupili u alpskom i nordijskom skijanju te postigli sljedeće rezultate - Vedran Pavlek, Siniša Vukonić i Antonio Rački.
XVIII. ZOI NAGANO - 7. do 27. veljače 1988.
Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić. Bilo je i šest hrvatskih olimpijaca koji su se natjecali u alpskom i nordijskom skijanju te umjetničkom klizanju - Janica Kostelić, Vedran Pavlek, Thomas Lodler, Renato Gašpar, Antonio Rački i Ivana Jakupčević.
XIX. ZOI SALT LAKE CITY 8. do 24. veljače 2002.
Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić. Nastupilo je i 14 hrvatskih olimpijaca. Najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić sa zlatom u alpskoj kombinaciji, slalomu i veleslalom te srebrom u superveleslalomu uspjela je preteći dvojicu skijaških velikana Austrijanac Tony Sailer (1956) i Francuz Jean Claudeu Killy (1968) jedinih kojima je, otkad je Zimskih igara, 1924. godine, uspjelo osvojiti tri zlatne medalje na jednim olimpijskim igrama. Naime, Janica Kostelić osvojila je, uz tri zlatne (slalom, veleslalom, kombinacija) i jednu srebrnu medalju (super G).
Bile su tu još i Nika Fleiss, Ana Jelušić, pa Ivica Kostelić, Idora Hegel, skijaši trkači i bob reprezentacija…
XX. ZOI TORINO 10. do 26. veljače 2006.
Hrvatsku zastavu na otvaranju Igara nosila je skijašica Janica Kostelić. Nastupilo je i najviše naših sportaša u povijesti - 23 hrvatskih olimpijaca koji su osvojili jednu zlatnu i dvije srebrne medalje.
Janica Kostelić, koja je tijekom Igara stalno imala problema s virozom i iscrpljenošću, osvojila je zlato u kombinaciji i srebro u super-G, a u slalomu joj je medalja izmakla za samo 15 stotinki (bila je četvrta). Zbog bolesti nije nastupila u spustu i veleslalomu. S ove dvije medalje Janica je postala najuspješnija skijašica u povijesti olimpijskih igara. Pretekla je Švicarku Vreni Schneider i Nijemicu Katju Seizinger, koje su osvojile po pet medalja, od čega tri zlatne. Janica ima četiri zlata i dva srebra.
Ivica Kostelić sve je iznenadio srebrom u kombinaciji, čime je ispunio svoj san o osvajanju olimpijske medalje. Blizu odličja bio je i u slalomu, bronca mu je izmakla za 30 stotinki, na kraju je bio šesti.
Hrvati na ZOI prije samostalnosti
Današnji broj naših zimskih olimpijaca bio je nezamisliv 1992., kada je Hrvatsku na prvom nastupu na olimpijskim igrama uopće u Albertvilleu predstavljalo četvoro športaša.
Prvi i jedini nastup hrvatskih skijaša na prijeratnim zimskim Olimpijskim igrama bio je nastup na Prvim zimskim olimpijskim igrama 1924. godine u francuskom gradiću Chamonixu i u sastavu tadašnje jugoslavenske olimpijske delegacije. Od četvorice skijaša natjecatelja i jedne rezerve, Dušan Zinaja i Miroslav Pandaković bili su iz Hrvatske i nastupili su u trčanju na 18 i 50 km.
Nakon II. svjetskog rada prvi hrvatski olimpijac odnosno olimpijka, pojavila se u jugoslavenskoj olimpijskoj reprezentaciji na VI. ZOI 1952. godine održanima u Oslu u Norveškoj. U utrci na 10 km Nada Birko-Kustec je zauzela 14. mjesto. Na sljedećim, VII. ZOI u Cortini d'Ampezzo 1956. uz Nadu Briko-Kustec nastupila je i Blaženka Vodelnić. Na IX. ZOI u Innsbrucku 1964. u hokejaškoj reprezentaciju Jugoslavije nastupili su hrvatski športaši Ivan Ratej, Miran Krmelj i Boris Renaud.
Na sljedećim, X. ZOI u Grenobleu 1968. godine, hokejaška reprezentacija je postigla svoj najveći uspjeh. Osvojila je prvo mjesto u B grupi, a deveto u ukupnom poretku. U njoj su nastupili Ivo Ratej i Boris Renaud. U Sapporou 1972., na XI. ZOI ponovno su nastupila ova dva igrača. Na sljedećim, XII. ZOI 1976. u Innsbrucku nastupio je hokejaš Miroslav Gojanović.
U Sarajevu 1984. na XIV Zimskim olimpijskim igrana nastupilo je najviše hrvatskih olimpijaca u dresu jugoslavenske reprezentacije: Franjo Jakovac je nastupio u biatlonu 4x7km, Miljan Begović i Sanda Dubravčić u umjetničkom klizanju, a Nenad Žvanut i Dubravka Vukušić u brzom klizanju. U posljednjem nastupu u jugoslavenskoj reprezentaciji na ZOI u Calgaryu 1988. godine nastupila je Željka Čizmešija u umjetničkom klizanju.
